Proizvodnjom piva počeli smo se baviti 2014. U to vrijeme proizvodili smo jako male količine za svoje potrebe, degustirali s prijateljima i osmišljavali najbolje recepte, te radili na vizualnom identitetu craft piva koje smo željeli plasirati na tržište.
Gelender se pravi u skladu sa Reinheitsgebot njemački zakon o čistoći piva iz 1516 godine po kojem je dozvoljeno koristiri samo 4 sastojka: voda, slad (ječmeni), kvasac i hmelj.
Sirovine, zbog nepostojanja domaćih, koriste se najkvalitetnije iz regiona; Weyermann, Best i Ireks slad iz Njemačke te Castle Malting iz Belgije, najkvalitetnije sorte hmelja iz Slovenije, Amerike, Njemačke… te kvasci iz najpoznatijih svjestskih laboratorija za kvasac, fransuski Fermentis, švedski Fermo Ale i američki White Labs.
Gelender je rukohvat koji često srećemo na sarajevskim (i bosanskim) ulicama. U snowboardu postoji disciplina, odnosno vještina spuštanja po takvim rukohvatima bilo da se radi o bordanju na ulici ili zvaničnim sportskim takmičenjima. Spuštanje niz gelender je disciplina koja zahtijeva savršen odnos brzine, vještine i stila, upravo kao što je potreban savršen omjer slada, kvasca i hmelja da bi ste dobili vrhunsko pivo, kao što je Gelender.
Trend mikro pivara, kao i trend kućnog pivarstva, pokrenuli su njemački imigranti u Sjedinjenim Američkim Državama sredinom 1960-tih godina. Do tog prerioda preko 80% proizvodnje piva u Americi, bilo je u posjedu, odnosno kontroli 6 velikih kompanija. Povećanjem uticaja industrije, rasli su kapaciteti, a opadao je kvalitet. Kao odgovor na sve lošiji kvalitet piva nastaje pokret Homebrewing (kućno pivarstvo), odnosno proizvodnja piva u kućnim uslovima koristeći najkvalitetnije sastojke u puno većim omjerima nego što to radi industrija.
Trend kućnog pivarstva u Bosni i Hercegovini počinje 2012. godine putem društvenih mreža. Iako je pokret kućnog i zanatskog pivarstva kod nas još uvijek u povoju, izuzetna nam je čast pridružiti se pionirima kućnog odnosno zanatskog pivarstva u Bosni i Hercegovini i nastaviti širiti ovaj trend kako bi zadovoljili istančane ukuse i potražnju za kvalitetnim pivom, domaće proivodnje.
Craft (kraft) pivarstvo je termin koji doslovno označava zanatsko pivarstvo koje se vezuje se nekomercijlalne, nezavisne pivare koje proizvode manje količine piva i gdje je stavljen akcenat na kvalitet i različite vrste, okuse i arome piva. Zanatsko pivo karakterišu kvalitetni prirodni sastojci, tradicionalna načela proizvodnje i odsustvo procesa filtracije i pasterizacije. Zanatsko pivarstvo ne teži kvantitetu već kvalitetu.
Ekspanzija zanatskog pivarstva je naročito bila vidljiva sredinom devedesetih godina prošlog vijeka kada su kućni pivari manufakture iz hobija podigli na viši nivo i pokrenuli ozbiljniju proizvodnju. U Evropi je zanatsko pivarstvo danas najrazvijenije u Engleskoj, Škotskoj, Irskoj, Belgiji, Italiji iNjemačkoj.
Evropsko zanatsko pivarsto svoje polazište pronalazi u različitim tipovima engleskih ale (ejl), belgijskih manastirskih piva, njemačkih pšeničnih piva, te portera. Na prostorima Balkana nova pivska revolucija je u toku, pojava craft piva poklapa se i sa jačanjem svijesti potrošača o važnosti kvaliteta i insistira se na čistim i izvornim sastojcima piva: voda, slad, hmelj i kvasac.
Osim razlikovanja po aromama, zanatska piva se, od konveniconalnih piva, razlikuju i po vizuelnom nastupu na tržištu. Dizajn etiketa je nešto čemu se posvećuje posebna pažnja pa su potrošači često u prilici da uživaju u modernom, kreativnom, inventivnom i jedinstvenom dizajnu. Što se zapremine boca tiče, pored standardnih (0,33 i 0,50) u upotrebi su i flaše od 0.75l .
Većina zanatskih craft piva su ale (pivo gornjeg vrenja) i to su brojni stilovi u ovoj kategoriju: ipa (indian pale ale- Indian pejl ejl), apa (american pale ale), pale ale, porter, stout, wheat beer (weizen, hefeweizen, witbier), imperial IPA, imperial stout, smoked beer, barley wine…